Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

21. 09. 2012

Taksa umesto pretplate za RTS?

Beograd, 21.9.2012. (Politika) - Pošto pretplatu za RTS plaća samo 30 odsto građana predviđa se promena načina finasiranja. Umesto pretplate predlaže se plaćanje takse, piše "Politika".

Direktor RTS Aleksandar Tijanić i sindikati javnog servisa upozoravaju da je finansiranje nedovoljno da bi sistem javnog servisa normalno funkcionisao.

Najviši procenat naplate pretplate bio je između 62 i 64 odsto, pa je RTS, na primer, 2008. godine imao budžet od 100 miliona evra. Sa početkom ekonomske krize počela je da opada i pretplata.

Prošlog meseca Beograd je platio 67 odsto, što je izuzetan uspeh, piše list. Daleko iznad proseka je i Novi Sad, koji je sa nekadašnjih 66, sada spao na 52 odsto neplaćene pretplate.

U ekonomski nerazvijenim regionima, poput Bujanovca, Novog pazara, Preševa, Lebana, Vranja, Niša i Leskovca, situacija je prilično poražavajuća. U Preševi je, na primer, naplata opala gotovo do nule. U Kragujevcu iznosi 30 posto, koliko je i ukupan srpski prosek.

Tijanić za "Politiku" kaže da su za sadašnju situaciju krivi oni koji su 2002. napisali i izglasali zakon koji se u praksi pokazao kao nespovodljiv.

"Nije normalno da u Hrvatskoj procenat naplate ide preko 90 odsto i da njihov javni servis ima ove godine budžet od 200 miliona evra, a mi imamo 70 miliona evra. Na to dolazi kriza i propaganda da se zakon ne poštuje. Na to dolaze i ogromni dugovi za struju i princip podele prihoda EPS-a i RTS-a, koji ide na štetu RTS-a. Pretplata je gotovo simbolički dobrovoljna, jer zakon neefikasno kažnjava neplatuše i mora da se pretvori u vrstu poreza, takse, sa sankcijama, da bi bila efikasna. Ali to nije posao RTS-a, već države i zakonodavca. Normalna država mora da ima i moćan i gledan javni servis. Država mora da obezbedi dovoljan i stabilan izvor finansiranja i da ostavi javni servis na miru sa kadrovskim i drugim zahtevima. To je evropski standard", kaže on.

Potpredsednik Saveta RRA Goran Karadžić upozorava da nikakve promene u ovoj oblasti nisu moguće bez usvajanja novog zakona.

"U prednacrtu zakona koji je napravila radna grupa pri OEBS-u, a koji je upućen prethodnoj vladi, umesto pretplate predviđena je taksa. Rešenja u drugim zemljama su različita, a oni koji su imali ovako nizak procenat naplate uglavnom su ukidali pretplatu i prelazili na finansiranje iz budžeta. Po meni, to je najgora opcija, jer država onda može da vrši veći pritisak na javni servis", smatra on.

Predsednik Izvršnog odbora Udruženja novinara Srbije Petar Jeremić ističe da je plaćanje pretplate zakonska obaveza i dobar način da se obezbedi nezavisnost javnog servisa.

"Imamo primer Turske, gde je propisano da se plaća jedan procenat od iznosa računa za struju, pa ne postoji problem kao kod nas, jer elektrodistribucija atomatski prebacuje sredstva njihovom javnom servisu. Ili drugi model, kao taksa, odnosno porez gde, ako se ne naplati, vi automatski činite prekršaj", objašnjava on.

Potpredsednica NUNS-a Jelka Jovanović kaže da zahtev sindikata javnog servisa da se finansiranje prebaci na budžet, preti da RTS pretvori u javno preduzeće.

"Tačno je da finansiranje treba urediti. Da li će pretplata postati obavezujuća, to je drugo pitanje. Ali, ne sme da se desi da se finansiranje prebaci na budžet", naglašava ona.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs