10. 04. 2003

Ubistvo Ćuruvije nerešeno i posle četiri godine

BEOGRAD, 10. aprila 2003. - Ubistvo beogradskog novinara Slavka Ćuruvije, koje se dogodilo pre četiri godine, još nije rasvetljeno, ali je sadašnja vlast u Srbiji nagovestila da bi to konačno moglo da bude učinjeno, u okviru sveobuhvatne istrage o politički motivisanim zločinima, pokrenute posle ubistva premijera Zorana Đinđića. Ministar pravde Vladan Batić izjavio je juče da će ubistvo Ćuruvije biti rasvetljeno u "narednih nekoliko dana", dok je ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović najavio da će to biti jedan od pet velikih sudskih procesa. Ni Batić, ni Mihajlović nisu, međutim, izneli nikakve druge detalje. Mihajlović je krajem decembra prošle godine izjavio da policija zna ko je ubio Ćuruviju, ali da "ne može sa tim da izađe u javnost" dok Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala, koji uvodi instituciju zaštićenog svedoka, "stvarno ne stupi na snagu". Mihajlović je nedavno rekao da je istraga o ubistvu bivšeg predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića pokazala da su inspiratori tog zločina - bivši državni vrh, odgovorni i za Ćuruvijino ubistvo. Jovo Ćuruvija, brat ubijenog vlasnika beogradskih listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin", izjavio je danas agenciji Beta da je na izmaku stpljenja, jer četiri godine apeluje na razne institucije i uticajne ljude da pomognu da ubistvo njegovog brata bude rešeno. "Verujem u najave da su prikupljeni dokazi za nešto što je bilo poznato i pre četiri godine, a to je da su naručioci ubistva mog brata u samom vrhu zločinačkog režima Slobodana Miloševića i Mirjane Marković", rekao je Jovo Ćuruvija, izražavajući zahvalnost novinarima i prijateljima njegovog brata za borbu da dođe do istine. Njegov pravni zastupnik, advokat Rajko Danilović, ocenio je da ubistvo Ćuruvije neće biti rešeno dok se "ozbiljno kriminološki ne obrade bivši i sadašnji pripadnici Resora državne bezbednosti (RDB)", odnosno Bezbednosno-informativne agencije. "Primer sa kriminološkom obradom Jedinice za specijalne operacije (JSO) potvrđuje da je to put ka otkrivanju izvršilaca, naručilaca i organizatora" Ćuruvijinog i svih drugih politički motivisanih ubistava, rekao je Danilović agenciji Beta. On je još u januaru prošle godine podneo krivičnu prijavu za ubistvo Ćuruvije protiv Mirjane Marković, bivšeg šefa RDB Srbije Radomira Markovića, šefa RDB Beograda Milana Radonjića i nepoznatih izvršilaca. Danilović je ocenio je da Ćuruvijine ubice treba tražiti među članovima "surčinsko-zemunskog klana", jer je JSO, čiji su pojedini pripadnici osumnjičeni za politički motivisane zločine proteklih godina, u vreme ubistva Ćuruvije "bili na Kosovu". "RDB se tada poslužila kriminalcima koji su imali njihove legitimacije", ocenio je Danilović, optužujući Mirjanu Marković da je "naručila ubistvo Ćuruvije u martu 1999. godine na konferenciji Direkcije JUL-a, kada je rekla da je prizivao bombardovanje". Ćuruvija je izrešetan 11. aprila 1999, pet dana nakon što je u listu "Politika ekspres" optužen za "priželjkivanje 'bombi za Srbe'" i "izdaju", uz upozorenje da ona "neće biti zaboravljena". Taj komentar, pod nazivom "Ćuruvija dočekao bombe", novinara Miroslava Markovića, bila je prenela i Radio-televizija Srbije. Prema mišljenju Danilovića, zasnovanom na dokumentu RDB "Ćuran" o tajnom praćenju Ćuruvije do nekoliko minuta pre ubistva, kao i izjavama saslušanih pripadnika RDB-a, Mirjana Marković je, preko Radomira Markovića, uticala da 4. aprila 1999. godine šef RDB Beograd postane Radonjić, koji je i naredio da odmah počne 24-časovno tajno praćenje Ćuruvije. "Radonjić je, neposredno uoči likvidacije, povukao tajnu pratnju i time stvorio uslove da deo RDB, koji nije učestvovao u praćenju, ubije Ćuruviju", ocenio je Danilović. On je u krivičnoj prijavi citirao izjave više pripadnika Devetog odeljenja RDB Beograd, koji su, nakon otkrivanja dosijea "Ćuran", naveli da je Radonjić na dan ubistva zahtevao da mu se dostavljaju detalji o "kretanju objekta" na svakih 10 minuta, te da je posebno insistirao da bude obavešten o trenutku kada Ćuruvija krene kući. Prema navodima krivične prijave, Radonjić je u 16:25 sati tražio hitnu obustavu praćenja Ćuruvije, pet minuta pre ubistva ispred ulaza u zgradu u Svetogorskoj ulici. Danilović je ukazao i da je jedan od saslušanih pripadnika RDB, koji se nije povukao odmah po naredbi o prekidu praćenja, video u blizini mesta ubistva Ćuruvije funkcionera RDB Ratka Romića, koji je sada u pritvoru, u okviru istrage pokrenute posle ubistva Đinđića. Danilović je ocenio da bi Romić mogao da bude osumnjičen i za učešće u organizaciji Ćuruvijinog ubistva, a podsetio je da je on osumnjičen i za učešće u pripremi atentata na lidera Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuka Draškovića u Budvi, odnosno organizovanje odlaska Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma u Crnu Goru, kao i tajno snimanje Draškovićeve kuće u Budvi. Spasojević i Luković - vođe "zemunskog klana", osumnjičenog za ubistvo premijera Đinđića, ubijeni su nedavno prilikom hapšenja. Mirjana Marković napustila je zemlju 23. februara, a policija za njom traga zbog sumnje da je umešana u ubistvo Stambolića. Radomir Marković izdržava kaznu zatvora zbog ubistva četvorice funkcionera Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali. Radonjić je oslobođen optužbe da je učestvovao u tom zločinu i pušten je iz pritvora, a u toku je ponovljeno suđenje zbog njegovog učešća u uništavanju službene dokumentacije RDB-a. SPO je više puta apelovao na policiju da uhapsi i sasluša Radonjića i za ubistvo Ćuruvije i Stambolića. U pretkrivičnom postupku o ubistvu Ćuruvije saslušani su i Mirjana Marković, i Radomir Marković i Radonjić, kao i bivši direktor "Politike" Hadži Dragan Antić. Prema podacima iz Tužilaštva, bivši glavni i odgovorni urednik "Ekspresa" Đorđe Martić izjavio je policiji u januaru 2001. godine da mu je Antić početkom aprila 1999. godine sugerisao da bi trebalo da se pojavi komentar o "javno saopštenoj činjenici" da je Ćuruvija, u razgovoru s Mirjanom Marković, "rekao da Jugoslaviju treba bombardovati". Martić je naveo i da je tu inicijativu prihvatio komentator "Ekspresa" Miroslav Marković, čiji je tekst objavljen uz izvesno skraćenje, preneo je agenciji Beta u aprilu 2001. godine tadašnji zamenik okružnog javnog tužioca Siniša Simić, koji je vodio slučaj Ćuruvije do imenovanja na mesto republičkog tužioca. Simić je suspendovan nedavno sa te funkcije, nakon hapšenja zamenika republičkog tužioca Milana Sarajlića, osumnjičenog za saradnju sa "zemunskim klanom" i aktivno oprstruiranje istrage o nizu politički motivisanih ubistava, uključujući i Ćuruvijino. Prema mišljenju Danilovića, Sarajlić je ometao istragu o ubistvu Ćuruvije tako što je zadržavao taj predmet "u fioci" nekoliko meseci, odnosno nije zadužio novog tužioca za Ćuruvijin slučaj. Nezavisno udruženje novinara Srbije, čiji je Ćuruvija bio član, obeležiće sutra u 11 sati četvorogodišnjicu njegovog ubistva tradicionalnim polaganjem venca na spomen-ploču u Svetogorskoj ulici.